N.KovacevicGBK 5

Brusjanin Novak Kovačević je pasionirani zaljubljenik u prirodu, aktivan planinar i veliki ljubitelj gljiva koji je šetajući i planinareći predelima u okolini Brusa u proteklih 10 godina identifikovao više vrsta gljiva koje će se naći u priručniku koji je u pripremi. 

Ovom prilikom prenosimo deo tekstova iz budućeg priručnika GLJIVE BRUSKOG KRAJA koji je u pripremi, a koji smo imali prilike da vidimo i pročitamo.

"Na sledećim stranicama nalaze se rezultati mnogih mojih šetnji okolinom Brusa, čiji cilj nije bila puka rekreacija -  za to su prijatnije lagane šetnje gradskim korzoom. Gljive kao hrana odavno nisu ono što me kod njih jedino privlači. Mnogo više je to činjenica što kao pojedinci možemo da upoznamo sami njihov mali deo. Prihvatio sam da je za mene važan izazov koji se nudi na osnovu raznovrsnosti sveta gljiva, kada iz godine u godinu mogu da kažem da se povećao broj onih o kojima nešto znam. Određujući to kao jedan od svojih ciljeva boravka u prirodi, jednostavnošću korišćenja digitalnog foto-aparata olakšao sam sebi rad u tom pravcu. Ranije sam se uvek mučio kad god sam hteo da se poslužim sa klasičnom fotografskom opremom.

N.KovacevicGBK 1a

Fotografisanjem gljiva bavim se u poslednjih 10 godina. Kao amater, za gljive se interesujem mnogo duže. Uz pomoć literature identifikovao sam 169 vrsta. Čuvam i fotografije gljiva koje nisam uspeo da identifikujem, u nadi da će mi nekad biti od koristi.Tako u raznim folderima (“neupotrebljeni snimci gljiva”, “svi neupotrebljeni snimci gljiva”, “još dosta neupotrebljenih snimaka gljiva”, folderi za svaku godinu posebno, za određene dane kada sam bio u potrazi za gljivama, itd.) čuvam na hiljade fotografija. Posebno aktivan bio sam tokom 2014. godine, kada su obilne kiše iznedrile i vrste koje nikada pre nisam sreo. Broj vrsta koje sam do tada poznavao više se nego udvostručio.

N.KovacevicGBK 1

Sve gljive koje sam identifikovao fotografisao sam samo par kilometara daleko od gradića u kome živim, u okolnim šumama koje se prostiru prema selima Drenova, Mala Vrbnica, Žiljci i Velika Grabovnica, na sve četiri strane sveta. Ima samo jedna koju sam “prošvercovao” iz jedne planinarske šetnje po Kopaoniku, kanjonom Samokovke, Pholiota flammans. Brus je gradić na nadmorskoj visini od 429 metara nadmorske visine i za samo sat vremena jačeg hoda može se stići na nadmorsku visinu od 900 metara (Velika čuka, 905 mnv). Najzastupljenije su listopadne šume, ređe one sa četinarima. Ako se uzme u obzir da sam povremeno odlazio i dalje, u oblast Krševa, to je već pravi planinski teren koji odgovara raznim gljivama iz rodova “puževice” i “vlažnice”.

Želeo bih da svoj rad na identifikovanju gljiva u okolini Brusa predstavim kao doprinos evidentiranju rasprostranjenosti gljiva na širem području. 169 vrsta koje sam identifikovao do sada spada u otprilike 70 različitih rodova. Neke vrste sam sreo pre nego što sam počeo da ih fotografišem, nisam ih stavio na spisak jer nemam svoju fotografiju. Ipak, posebno mi je žao što od 2007. naovamo nisam ponovo naišao na jednu gljivu iz roda Lyophilum, stoglavke. Jednom sam pronašao samo jedan busen uz šumsku stazu prema Drenovi.

N.KovacevicGBK 3

Vrednost fotografija gljiva je veća ukoliko mogu da predstave neki njen aspekt koji je promakao nekom drugom. U različitim priručnicima nailazimo na fotografije koje nemaju nikakvu informativnu vrednost. Neophodno je videti ih što više. Očekujem da će moje fotografije, bar neke, biti zanimljive prosto zato što sam imao mogućnost da naiđem na gljivu koja je bila u boljoj fazi rasta, očuvanija. Još je bolje kad sam nailazio na gljivu koja me više namučila jer se nije uklapala u opise koje sam imao na raspolaganju, npr. mestom rasta.

Umesto izlaganja fotografija svih identifikovanih vrsta, opredelio sam se za izbor rukovođen drugim principima: da li se radi o vrsti za koju se u literaturi navodi da je retka, ili o vrsti za koju bi se teško moglo očekivati da se nađe u ovom kraju, da li mi izgleda da je snimak posebno uspeo, da li mi se čini da sam kao gljivar amater bio posebno pronicljiv dok sam se trudio oko nje. Na kraju, izložiću i neke fotografije gljiva koje se ne nalaze na mom spisku, kod kojih mi je svaki pokušaj da ih identifikujem propao.

Imena gljiva

Ko god želi da se bavi ozbiljno gljivama, bio to profesionalac ili amater, mora da se služi njihovim stručnim, naučnim imenima. Ja sam uz fotografije gljiva kad god je bilo moguće dodao i “narodno ime”, u skladu sa predlogom standardizacije narodnih imena gljiva koji su izneli i objavili Ibrahim Hadžić i Jelena Vukojević, u knjizi “Rečnik sveta gljiva”. Gljive pravilno imenujemo samo kad pored imena (konkretne vrste) navedemo i njeno “prezime” (oznake pripadnosti rodu). Nama je u svakodnevnoj komunikaciji često dovoljna samo jedna reč ali to može da dovede do problema. Da bi se problemi izbegli, po uzoru na stručnu komunikaciju kreira se i “narodno ime”, koje ustvari predstavlja neku vrstu prevoda stručnog na srpski jezik. Tako se radi u mnogim razvijenijim kulturama, u kojima je i broj prevedenih stručnih naziva daleko veći nego kod nas. Hadžić i Vukojević su do sada na taj način dali naša imena oko 700 vrsta gljiva.

 Uvod

N.KovacevicGBK 5Russula emetica- bljuvara, ili “bljuvarska golubica”, u skladu sa predloženom standardizacijom narodnih imena gljiva Hadžića i Vukojević

Odlučio sam se da ovom svom prikazu rada na identifikaciji gljiva u bruskom kraju dam jedan upozoravajući uvod, zasnovan na iskustvu sa gljivama iz roda Russula, golubice, i gljivom otrovnicom među njima. Ja rado koristim ove gljive kao hranu jer one popularnije svi traže i uglavnom poberu pre nego što ja stignem do njihovih staništa. Kada neko traži da mu pomognem da ih razlikuje, ja odgovorim da je to ako ne baš i nemoguće onda sigurno veoma teško. Zbog varijabilnosti u boji šešira u prvom redu. Tragajući za najboljima među njima, zapostavio sam ovu pa sam morao sebi da postavim zadatak da je pronađem. Crvenu boju šešira bljuvare Ivan Focht u svojoj knjizi opisuje kao “zračeće svijetlu, vuče na roza i na boju paste za zube” (3: str. 220). Takva je bila boja paste za zube koju smo u njegovo vreme najčešće koristili. Naravno, ja sam i probao njeno meso, bilo je veoma ljuto. To se kod golubica sme učiniti tako da se manje parče šešira sažvaće, proba vrhom jezika i ispljune. Sve bljutave i ljute nisu za jelo, a ima ih mnogo (po Hadžiću i Vukojević- u celom rodu 280 vrsta, od toga u Srbiji i Crnoj Gori 41), mada je sigurnije držati se nekoliko najkvalitetnijih i naučiti da se one pouzdano razlikuju. Ukoliko se rukovodite “opštim pravilom”, među koja pored jarkih boja šešira, crveno, zeleno ili žuto, Focht na prvo mesto stavlja i osobinu da im se kožica šešira lako skida, guli, bar delom, može vam izgledati da ste se naoružali pouzdanim znanjem na koje se uvek možete osloniti. Ja sam naučio i drukčiju lekciju. Na jednoj planinarskoj akciji pojeo sam neku golubicu čija je boja šešira bila izbledela, verovatno želeći da u društvu pokažem da sam “ekspert” za gljive, i to i pored toga što sam znao da je najteže razlikovanje među onima crvene boje šešira. Izgledala mi je kao ova sa dve slike dole niže, koju nije moguće pouzdano identifikovati. Možda i nije bila otrovna ali je tada kod mene izazvala jako povraćanje, nakon 5-6 sati, a nešto pre toga mučninu i znojenje. Od tada ne verujem više ni sebi ni golubicama. Ipak, to što sam do sada prepoznao 12 vrsta iz ovog roda ispunjava me ponosom.

N.KovacevicGBK 3 N.KovacevicGBK 4

Retke vrste i one čije prepoznavanje može da predstavlja izazov

N.KovacevicGBK 2Coprinus episcopalis

Prema Branislavu Uzelcu, koji ovu vrstu među našim autorima jedini i obrađuje, C. episcopalis je veoma retka vrsta. Njena jestivost je nepoznata. Ja sam naišao na nju samo jednom u životu, i to početkom oktobra 2011. na samo pola kilometra od centra Brusa. Kad prolazim stazom pored te bukve u čije podnožje se zavukla, uvek proverim šta se događa, za sada još uvek ništa.

Rod Coprinus je dobio naš naziv “gnojištarice”. One rastu na zemljištu, panjevima, goveđim ekskremetima, pa čak i na vlažnom plafonu (6; str 130), neke od njih nestaju s lica zemlje autolizom (kao napr. velika gnojištarica, Coprinus comatus). Od 100 vrsta, koliko ih ukupno ima, Hadžić i Vukojević navode da je u Srbiji zabeleženo 22 vrste i 2 varijeteta.

Kao sledeću, izlažem crvenkastu koralicu, Ramaria botrytis, koju sam našao samo jednom, u vreme obilnih kiša 2014. , u sezoni u kojoj u toku leta nije ni bilo prekida rasta gljiva. Našao sam je u šumama između Žiljaka i Velike Grabovnice. Na povratku iz šume, noseći ovu gljivu, sreo sam jednog prijatelja koji mi je tad rekao da on sve koralice jede, ne praveći među njima razliku. Pomislio sam neće biti baš da je tako, i moju koralicu samo malo duže posmatrao.Nisam želeo da je upotrebim iako je među koralicama ona sigurno jestiva. Navedeno je da je ova gljiva u većem delu Evrope ugrožena, i da nije ni kod nas česta (9; str 127).

Pre mnogo vremena spremao sam se u berbu koralica u nameri da ih ukiselim, ali se ne sećam da li sam to učinio. Moguće je da ih nisam našao dovoljno. U svakom slučaju, nemam nikakvo iskustvo sa korišćenjem ovih gljiva za jelo, i slažem se sa autorima koji preporučuju da se ne rizikuje i misle da je bolje čuvati ih kao ukras prirode. Razlikovanje nekoliko onih koje bi se mogle jesti od sličnih je vrlo delikatna stvar.

N.KovacevicGBK 9Ramaria botrytis- crvenkasta koralica

N.KovacevicGBK 6 N.KovacevicGBK 7

Evo kako izgleda sto ljubitelja gljiva po povratku iz šetnje

Priručnik sadrži i spisak svih vrsta gljiva koje je Novak Kovačević identifikovao u okolini Brusa u poslednjih 10 godina koji će dobro doći svim ljubiteljima gljiva a posebno stručnjacima:

Agaricus albertii,
Agaricus campestris,
Agaricus silvaticus,
Albatrellus cristatus,
Amanita aureola,
Amanita caesarea,
Amanita ovoidea,
Amanita pantherina,
Amanita phaloides,
Amanita rubescens,
Amanita vaginata,
Amanita verna,
Armillaria mellea,
Armillaria tabescens,
Auricularia auricula- judae,

Boletus calopus,
Boletus edulis,
Boletus erytropus,
Boletus impolitus,
Boletus regius,
Boletus satanas,

Calocybe gambosa,
Cantherellus cibarius,
Cantherellus ianthinoxanthus,
Chroogomphus rutilus,
Clavaria vermicularis,
Clavariadelphus pistillaris,
Clitocybe candicans,
Clitocybe dealbata,
Clitocybe gibba,
Clitocybe nebularis,
Clitocybe odora,
Clitopilus prunulus,
Coprinus auricomus,
Coprinus comatus,
Coprinus disseminatus,
Coprinus episcopalis,
Coprinus micaceus,
Coprinus picaceus,
Cortinarisu elegantissimus,
Cortinarius purpurascens,
Cortinarius traganus,
Cortinarius triumphans,
Craterellus cornucopioides,

Daedalea quercina,
Disciotis venosa,

Echinoderma asperum,
Entoloma clypeatum,
Entoloma lividum,
Entoloma sepium,

Fistulina hepatica,
Flammulina velutipes,
Fomes fomentarius,

Geastrum sessile,
Gyromitra fastigiata,

Helvella crispa,
Helvella fusca,
Hericium chlathroides,
Hericium erinaceus,
Hydnelum compactum,
Hydnum repandum,
Hygrocibe aurantiosplendens,
Hygrocibe chlorophana,
Hygrocibe euroflavescens,
Hygrocibe insipida,
Hygrocibe virginea,
Hygrophorus eburneus,
Hygrophorus nemoreus,
Hygrophorus olivaceoalbus,
Hygrophorus poetarum,
Hygrophorus russula,
Hypholoma fasciculare,
Hypholoma sublateritium,

Inocybe fastigiata,
Inonotus rheades,

Laccaria amethystea,
Laccaria bicolor,
Lactarius chrysorrheus,
Lactarius deliciosus,
Lactarius piperatus,
Lactarius torminosus,
Lactarius vellereus,
Lactarius volemus,
Laetiporus sulphureus,
Leccinum albostipitatum,
Leccinum duriusculum,
Leccinum scabrum,
Lentinus strigosus,
Lepiota cristata,
Lepiota konradii,
Lepiota procera,
Lepiota rhacodes,
Lepiota venenata,
Lepista nuda,
Lepista personata,
Leucopaxillus lepistoides,
Lycoperdon caelatum
(L. utriformis),
Lycoperdon echinatum,
Lycoperdon giganteum
(Langermania gigantea),
Lycoperdon mammiforme,
Lycoperdon mole,
Lycoperdon perlatum,
Lycoperdon pyriforme,
Lycoperdon saccatum,

Marasmius alliaceus,
Marasmius oreades,
Morchella esculenta,
Mutinus caninus,
Mycena flavoalba,
Mycena haematopus,
Mycena inclinata,
Mycena pura,
Mycena renatii,
Mycena rosea,

Omphalotus olearius,
Otidea onotica,
Oudemansiella mucida,

Panaeolus semiovatus,
Panus rudis,
Paxilus involutus,
Peziza vesiculosa,
Phaeomarasmius erinaceus,
Phalus impudicus,
Pholiota highlandensis,
Pholiota flammans,
Pleurotus ostreatus,
Pleurotus pulmonarius,
Pluteus salicinus,
Polyporus badius,
Polyporus mori,
Poliporus squamosus,
Psathyrella candolleana,
Psathyrella hydrophilla,
Psathyrella sacchariolens,
Pseudoclitocybe cyathiformis,
Pseudocraterellus undulates,

Ramaria botrytis,
Ramaria flava,
Ramaria fumigata,
Ramaria palida,
Ramaria spinulosa,
Russula cutefracta,
Russula cyanoxantha,
Russula drimeia,
Russula emetica,
Russula foetens,
Russula krombholzii,
Russula luteotacta,
Russula nigricans,
Russula olivacea,
Russula vesca,
Russula virescens,

Sarcodon imbricatus,
Sarcodon versipellis,
Sarcoscypha coccinea,
Stropharia aeruginosa,
Suillus luteus,

Trametes gibbosa,
Trametes versicolor,
Tricholoma atrosquamosum,
Tricholoma sejunctum,
Tricholoma terreum,

Verpa bohemica,

Xerocomus subtomentosus,
Xylaria polymorpha. 

LITERATURA:

  1. Božac, Romano: Gljive – 600 gljiva naših krajeva, Mladost, Zagreb 1984.
  2. Davidović, Mirjana: Gljive- blago naših krajeva, Metaphysica, Beograd 2007.
  3. Focht, Ivan: Gljive Jugoslavije, Nolit, Beograd 1979.
  4. Focht, Ivan: Naši vrganji, Nakladni zavod Znanje, Zagreb 1987.
  5. Hadžić, Ibrahim: Drugi gljivarski korak, Prosveta, Beograd 2002.
  6. Hadžić, Ibrahim, Vukojević, Jelena: Ilustrovani rečnik sveta gljiva, NNK internacional, Beograd 2008.
  7. Maca, Rikardo: Kako da raspoznate pečurke, EVRO, Beograd 2005.
  8. The Great Encyclopedia of Mushrooms, Konemann, Cologne 1999.
  9. Uzelac, Branislav: Gljive Srbije i zapadnog Balkana, BGV Logik, Beograd 2009.
  10. Rudis Pilzseite: Galerie der Pilze (www.pilzseite.de)

tekst i foto: GLJIVE BRUSKOG KRAJA - Novak Kovačević


Dodajte komentar:

Vaš komentar je uspešno poslat i biće objavljen nakon odobrenja.
Dogodila se greška prilikom slanja komentara. Molimo pokušajte kasnije.
Zocky 214587411
Novače, svaka čast! Lična mi je čast i zadovoljstvo poznavati takvog intelektualca. Hvala ti što si postao Brusjanin.
| 0 0
Александар Милутиновић 215405021
Свака част на овом раду, ентузијазму и одлуци да се све то систематизује и објави. Може се одатле и неки рад можда извући, за стручне часописе....
| 0 0