CvetTresnja

U narednom periodu se najavljuje veoma hladno vreme za ovo doba godine sa noćnim i jutarnjim temperaturama oko -5C što će u manjoj ili većoj meri dovesti do oštećenja biljaka, naročito u voćarskoj proizvodnji, u zavisnososti od fenofaze razvoja.

Od mraza mogu stradati neotvoreni i otvoreni cvetovi, kao i tek zametnuti plodovi, a sve u zavisnosti od spoljne temperature vazduha. Temperatura od -1C do +2C ugrožava zametnute plodove, temperatura do -2°C ugrožava otvorene cvetove dok temperatura od -5 do -8°C dovodi do izmrzavanja i neotvoreneih cvetova.
U našim krajevima najčešće mere zaštite od poznih prolećnih mrazeva na otvorenom su zadimljavanje (pri jačem mrazu ovim se ne postiže sigurna zaštita), zaštita pomoću veštačke kiše - orošavanje (uspešnija u zaštiti od mraza) i tretiranje biljaka prirodnim antifrizima koji su namenjeni biljnoj proizvodnji.
Zadimljavanje predstavlja zaštitu od mraza paljenjem biljnih ostataka, guma i drugog materijala stvarajući gusti dim koji štiti i sprečava emitovanje toplote čime se ublažava hlađenje prizemnih slojeva vazduha. Ukoliko se primeni blagovremeno može zaštititi od slabih mrazeva do -4C, jer povećava temperaturu za 0,5C do 1,5C.
Veštačkom kišom ili finim orošavanjem štite se cvetovi i zametnuti  plodovi tako što se voda kojom se orošavaju brzo smrzava formirajući po površini tanak led. Unutrašnji organi cveta i tkivo ploda su manje ugroženi od hladnoće jer se u njima ne dešava smrzavanje zbog oslobađanja toplote.
U svakom slučaju treba pratiti vremenske prognoze i temperaturu vazduha kako bi na najbolji i najefikasniji način pomogli biljkama dok ne prođu niske temperature.
U novije vreme dosta se koristi prirodni antifriz za biljke čijim tretiranjem se biljka štiti od mraza.Preparat je prirodnog porekla i potpuno ekološki prihvatljiv u svetu. Osnovu preparata čine bakterije i više desetina minerala, a zbog specifičnog mahanizma delovanja bakterija i efekti primene su višestruki. Primena preparata u toku sezone rasta biljke omogućavajoj da proizvede antifriz proteine i antifriz amino kiseline koje doprinose da biljke lakše podnesu hladne ili vruće temperaturne šokove.
Koji će način zaštite od mraza poljoprivrednici primeniti zavisi od mnogo faktora, jer o tome treba razmišljati i pripremati se na kraju jedne vegetacione sezone i početka druge uz potpunu primenu agrotehničkih mera i konsultacija sa stručnim licima.

Saša Miljković, dipl.inž.agronomije
M: +381 63 8429683
"Ruralni inovacioni centar" Brus


Dodajte komentar:

Vaš komentar je uspešno poslat i biće objavljen nakon odobrenja.
Dogodila se greška prilikom slanja komentara. Molimo pokušajte kasnije.