Na današnji dan, 28. aprila, 1918. godine umro je Gavrilo Princip, član tajne organizacije "Mlada Bosna", čiji je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju na Vidovdan 1914. godine u Sarajevu poslužio Beču kao izgovor za vojnu invaziju na Srbiju, što je dovelo do Prvog svetskog rata.
Članovi "Mlade Bosne" izvršili su atentat u znak protesta protiv austrougarske okupatorske politike i težnje većinskog srpskog naroda za oslobođenje i ujedinjenje.
Zbog atentata na Franca Ferdinanda pred sud je izvedeno 25 mladih ljudi 12. oktobra 1914. godine .
Od šest atentatora, njih pet je bilo mlađe od 21 godine, što ih je, prema tadašnjem zakonu, činilo maloletnim. Osuđeni su 29. oktobra na dugogodišnje zatvorske kazne i smrt vešanjem.
U vreme kad se desio atentat, Gavrilo Princip je bio suviše mlad za smrtnu kaznu, pa je osuđen na dvadeset godina zatvora, gde je bio izložen strašnim mučenjima.
Kaznu je služio u češkom Terezinu, gde je i umro 28. aprila 1918. godine. Pri kraju života veoma je oslabio zbog loših zatvorskih uslova, tamnovanja i mučenja.
Na zidu ćelije u kojoj je umro Princip je napisao:
"Naše će sjene hodati po Beču, lutati po dvoru, plašiti gospodu...".
A na zatvorskoj limenoj porciji, u znak sećanja na noć uoči atentata kada su se vidovdanski heroji zakleli na grobu "mladobosanca" Bogdana Žerajića da će oni ostvariti njegovo započeto delo, Gavrilo je urezao stihove:
"Tromo se vreme vuče, i ničeg novog nema, danas sve kao juče, sutra se isto sprema. Pravo je rekao Žerajić, taj srpski soko sivi - Ko hoće da živi nek mre, ko hoće da mre nek živi".
Posmrtni ostaci "vidovdanskih junaka" nakon Prvog svetskog rata, 7. jula 1920. godine preneseni su i sahranjeni u zajedničkoj grobnici u Sarajevu da bi tek 1939. godine njihove kosti bile konačno položene u kapeli "Vidovdanskih heroja" na pravoslavnom groblju, na Koševu.
Vlasti Kraljevine Jugoslavije postavile su spomen ploču na mestu gde je Princip izvršio atentat, ali su je okupatorske nemačke i ustaške snage, koje su došle u Sarajevo, uklonile 1941. godine i odnele na dar nacističkom vođi Adolfu Hitleru.
Na istom mestu, nakon Drugog svetskog rata ponovo je postavljena spomen ploča na kojoj se nalazio natpis:
"Sa ovoga mesta 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip je svojim pucnjem izrazio narodni protest protiv tiranije i vekovnu težnju naših naroda za slobodom".
Tu spomen ploču u proteklom ratu u BiH, 1992. godine maljem su uništili pripadnici muslimanske vojske, kao i Principove otiske stopa na mestu atentata koje su se nalazile ispred Muzeja "Mlade Bosne".
Most u Sarajevu, nedaleko od mesta atentata, 1918. godine dobio je naziv po Gavrilu Principu - Principov most, da bi ga nakon proteklog rata vlasti u Sarajevu preimenovale u Latinsku ćupriju.
I rodna kuća Gavrila Principa, koja je bila zapaljena u Drugom svetskom ratu, a obnovljena 1964. godine i pretvorena u spomen-muzej koji je čuvao uspomenu na ovog hrabrog mladića, ponovo je zapaljena 1992. godine.
Izvor: Srna