Psihoverzum

Da li vam se nekad desilo da, u kontaktu sa nekim ljudima, postavite sebi pitanje: „Ko je ovde lud”? Da li vam se dešavalo da se zaista zapitate da li ste poludeli i zašto realnost izgleda tako kako vam se čini da izgleda? Ili da imate osećaj da vas neko „pravi ludim”?, piše psihoverzum.com

Ako je to slučaj, onda može biti da ste se susreli sa jednom veoma efikasnom tehnikom manipulacije koja se zove gaslighting (gaslajting).

Šta je gaslighting?

Izraz gaslighting još uvek nije pronašao prevod u našem jeziku, pa ćemo ga zato oslovljavati u originalu. Ovaj pojam opisuje zlonamernu i skrivenu formu mentalne, odnosno emocionalne manipulacije. Svrha gaslightinga je da se kod žrtve posadi zrno sumnje u samu sebe i da se utiče na njenu percepciju realnosti. Kao i kod drugih formi zlostavljanja, u osnovi gaslightinga stoje potreba za moći i kontrolom, uz skrivanje stvarnih namera.

Jedna od tehnika gaslightinga je poricanje ili laganje. Na primer, osoba kaže da se drugačije seća ili da se uopšte ne seća nečega što se dogodilo – neke situacije ili razgovora – u odnosu na drugu osobu (žrtvu). Nekada se same ovakve situacije – narodski rečeno, kad vas neko pravi ludim – zovu gaslightingom, ali ovaj termin je širi i odnosi se na namernu, smišljenu manipulaciju, u svrhe zadobijanja poverenja žrtve, kako bi ona počela da preispituje svoju sopstvenu percepciju i zdrav razum, slično kao kod tehnika „ispiranja mozga”.

Dakle, kod gaslightinga osoba ili entitet, u svrhe sticanja moći, navodi žrtvu da ispituje svoj razum. Iako može zvučati naivno, ova tehnika veoma je delotvorna. Svako od nas je podložan gaslightingu, pa je zato on jedna od najčešće upotrebljavanih taktika manipulacije od strane nasilnika, diktatora, narcisa i vođa kultova. Mora da se sprovodi postupno, kako žrtva ne bi uvidela da joj je „ispran mozak”.

Termin „gaslighting” nastao je zahvaljujući istoimenom filmu iz 1944, u kom Ingrid Bergman i Čarls Bojer glume ženu i muža. Žena se, inače osetljiva i poverljiva u svog muža, bori da sačuva zdrav razum i svoj identitet u braku u kom je muž ubeđuje da je bolesna i manipuliše njom do te mere da ona misli da je poludela.

Ponašanja koja ukazuju na gaslighting

Kao i u pomenutom filmu „Gaslight”, manipulator najčešće nastoji da deluje zabrinuto i ljubazno, kako ne bi pobudio nikakvu sumnju. Ovo ne pada teško osobama koje su sposobne konstantno da lažu i manipulišu; one umeju da se predstave kao šarmantne i zavodljive. Upravo na ovaj način i započne veza sa zlostavljačem. Kad gaslighting počne, žrtva može osećati krivicu zato što sumnja u osobu kojoj bi, po svemu sudeći, trebalo da veruje. Ovo je trenutak kad žrtva odbija da sluša svoju intuiciju i oglušuje se o upozoravajuće signale.

U ovakvom kontekstu, zlostavljač će neretko nuditi dokaze da je on u pravu, odnosno da žrtva greši i da se njena percepcija može pripisati pogrešnom zaključivanju, ili lošem pamćenju, pristrasnoj percepciji i slično. U ovoj fazi, od zlostavljača se može čuti mnogo objašnjavanja, pravdanja, pa i izjava ljubavi i naklonosti, sve do laskanja. Svrha svih ovih ponašanja je da zbune žrtvu; na ovaj način ona se neutrališe, primiruje na neko vreme. Dok ona ne počne da sumnja u sebe, zlostavljač dobija vremena da izvede svoju taktiku.

Osoba koja sprovodi gaslighting – a koju, sasvim opravdano, oslovljavamo kao zlostavljača – neretko će delovati povređeno ili će izigravati žrtvu, posebno ako joj se postavljaju pitanja ili se od nje traže objašnjenja. Tako se ova forma manipulacije lako može pretvoriti u psihičko zlostavljanje, gde se žrtva optužuje da nema poverenja, nezahvalna je, zla, preosetljiva, pogana, glupa, nesigurna, luda ili agresivna. Isto tako, može doći do fizičkog zlostavljanja – kada bes eskalira do nasilja, a sve sa ciljem da se zaštiti nasilnikova verzija realnosti.

Prepoznajte gaslighting

Neka ponašanja mogu da ukažu na to da imate posla sa gaslighterom, pa ćemo ih u nastavku pobrojati, sa idejom da naučite da ih prepoznate i na taj način zaštitite sebe od ove perfidne forme manipulacije.

▼ Bezočno laganje – Ove osobe uklapaju se u opis „laže, a ne trepne”. Laganje im je jedna od osnovnih tehnika kojima se služe, a velikim lažima nastoje da utvrde granice do kojih mogu da idu. Kad se naviknete na njihove velike laži, male vam deluju kao istinite, ili barem nevažne. Svrha laganja je da sa njima nikada ne znate na čemu ste (jer, kad biste znali, pobegli bi glavom bez obzira).

▼Poriču da su nešto rekli – Iako znate da su vam nešto rekli, čuli ste to i zapamtili, oni se kunu da nisu. To vas navede da počnete da preispitujete realnost – možda oni stvarno ništa nisu rekli? Možda se vama stvarno učinilo? I, eto ga – preispitivanje realnosti; što manje verujete u svoju, počećete da verujete u njihovu stvarnost, a to je tačno ono što gaslighter želi.

▼Udaraju tamo gde boli – Zlostavljač zna koje su „bolne tačke” žrtve: na primer, koristiće decu da bi došli do žrtve ili sve ono za šta znaju da su tačke čijim pritiskanjem će žrtva reagovati na način na koji oni žele.

▼Koriste tehniku kuvane žabe – Ovo je jedna od karakteristika gaslightinga: njegova postupnost. Sve se dešava polako, postepeno i zahteva vreme. Laž tu i tamo, poneki komentar… poput žabe koju ste stavili u šerpu sa hladnom vodom, a šerpu potom na šporet. Žaba će biti skuvana a neće to ni primetiti; tako je i kod gaslightinga – dok dođete do „kraja” procesa, nećete ni primetiti da ste skuvani. Da je žaba odjednom bačena u kipuću vodu – da je zlostavljač odmah pokazao svoje pravo lice – i žaba i vi pobegli biste glavom bez obzira. Zato sve mora da ide polako i strpljivo.

▼Njihove reči i dela se ne poklapaju – Kada imate posla sa ovakvim ljudima, najpre će ih odati raskorak između onoga što govore i onoga što rade. Ono što govore obično je ono što druga strana želi da čuje; ono što rade je ono što zaista imaju na umu.

▼Urušavaju vam samopouzdanje – Gaslighting podrazumeva da verujete osobi koja vas ubeđuje, a ona vas – direktno i indirektno, nežno i grubo – uverava da ste bezvredna osoba koja, kao takva, nije vredna ničije ljubavi i pažnje, te da treba da budete zahvalni što su oni pored vas.

▼Drže vas u konstantnoj konfuziji – Manipulatori su skloni da budu nedosledni: da viču pa se izvinjavaju, da grdno pogreše pa da se posle kunu u svoju naknadnu pamet. Posebno zbunjeni ćete biti kada, nakon nekog negativnog događaja ili svađe, oni načine prvi korak ili vam pokažu neku svoju pozitivnu stranu. To će vas navesti da pomislite nešto poput: „Pa dobro, možda on/a i nije tako loš/a…” i dok se okrenete, već ste toj osobi dali drugu ko zna koju po redu šansu.

▼Projektuju sebe na vas – Ako je osoba koja sprovodi gaslighting, recimo, diler droge ili preljubnik, vas će da optužuje upravo za to što on/a radi. Kad se to dešava, u nameri da odbranite sebe, jednostavno niste u stanju da vidite da je ono što ta osoba radi upravo to za šta vas optužuje.

▼Prete vam naklonošću drugih ljudi – Gaslighteri su vrlo vešti u manipulisanju i pronalaženju ljudi koji će ih podržati bez obzira na to šta radili. Oni će te ljude rado koristiti protiv vas. Govoriće stvari kao što su: „Ova osoba zna da sa tobom nešto nije kako treba” ili „I on/a zna da si ti beskorisna”. Imajte na umu da uopšte ne mora biti istina da su ti ljudi to zaista i rekli. Gaslighteri su vrsni lažovi, a neretko koriste ovu taktiku kako bi vas zbunili u vezi sa time kome verovati.

▼Govore vam da ste ludi – Ili drugim ljudima govore da ste vi ludi. Ovo je jedan od najefektnijih alata gaslightinga: ove osobe znaju da vam, ako dođe do toga da se vaš zdrav razum dovodi u pitanju, ljudi ubuduće neće verovati, pa čak i kad kažete da je osoba koja sprovodi gaslighting zlostavljač. I na taj način drže vas pod svojom čizmom.

▼Govore vam da svi ostali lažu – Svi lažu: vaša porodica, prijatelji, mediji, ali ne brinite – oni su tu, oni govore istinu i njima treba da verujete. To je, naravno, laž; oni ovim diskreditovanjem drugih nastoje da povećaju poverenje koje imate u njih. Uostalom, ubeđivanjem vas da svi ostali u vašem okruženju lažu, oni vas teraju da promenite percepciju sopstvene realnosti, što jeste sama suština ove tehnike manipulacije.

▼Žele da vas kontrolišu i izoluju od drugih – Ovo je zajednička karakteristika mnogih zlostavljača, jer oni znaju da je njihova žrtva najranjivija kad je odvojena od drugih važnih ljudi u svom životu. Zato će da nastoje da je kontrolišu, sa idejom da je izoluju od drugih, kako oni ne bi imali uticaj na njeno ponašanje. Tačnije, kako bi zlostavljač mogao na miru da sa njom čini ono što je naumio, bez da ga sama žrtva ili neko njen u tome sabotira.

Kome, gde i kako se dešava gaslighting?

Gaslighting mora da se dešava samo usamljenim, nesigurnim osobama? Pogrešno. Može se, kao i svaka forma nasilja, desiti svima.

Gaslighting se može desiti u okviru bilo kod odnosa, bio on partnerski ili, recimo, profesionalan. U njegovoj osnovi najčešće su motivi poput kontrole, skrivanja nevere ili novca. Tipičan gaslighting scenario je kad jedan partner laže kako bi prikrio paralelnu vezu koju ima, pa ovog drugog ubeđuje da to nije tačno („Valjda veruješ meni, a ne sopstvenim očima?”). Ljudi se ovom tehnikom manipulacije služe i kako bi, recimo, sakrili svoje kockarske dugove ili zavisnička ponašanja. Osoba koja sprovodi gaslighting najčešće je narcis, zavisnik ili sociopata, a cilj je neretko sakriti neko počinjeno (ne)delo.

Kad je motiv gaslightinga isključivo kontrola, zlostavljač neretko koristi sram kako bi podrivao žrtvino samopouzdanje, lojalnost ili inteligenciju. Žena može napadati muževu muškost i manipulisati njime nazivajući ga nesposobnim i slabim. Muž to isto može činiti, recimo, agresivnim kritikovanjem žene – njenih sposobnosti, izgleda ili kompetencija (na primer, da bude majka). Kako bi se žrtva držala pod kontrolom, tipična taktika je da se tvrdi da se neki od prijatelja ili rodbine slaže sa manipulatorom, kako bi se potvrdilo da je njegova percepcija tačna ili kako bi se žrtva udaljila od te osobe u svrhe izolacije. Slična strategija se koristi sa drugim, žrtvi bliskim ljudima, kako bi se oni odstranili iz njenog života.

Efekti gaslightinga

Kao i druge forme manipulacije, gaslighting je opasan. Što duže traje, to je opasniji, a posledice koje ostavlja su teže.

Na početku ne moramo ni shvatati šta se dešava, već postepeno i polako počinjemo najpre da preispitujemo, a potom i da sumnjamo u svoje osećaje i percepciju. To može biti posebno problematično u partnerskim odnosima, koji bi trebalo da se zasnivaju na poverenju i ljubavi. Ljubav i bliskost su mamac koji koriste mnogi manipulatori. Tako žrtva, usled straha od gubitka partnerskog odnosa, može pristajati na stvari na koje inače ne bi pristala i vremenom od zdrave i žive žabe dobijamo – kuvanu, i to onu koja se skuvala a da nije ni primetila.

Gaslighting može da nam ošteti samopouzdanje i samopoštovanje, veru u sebe i svet, kao i spremnost da ponovo volimo. Kad uključuje verbalno zlostavljanje, možemo verovati u ono što nam zlostavljač govori i tako kriviti sebe i stalno se preispitivati, čak i kad se veza završi. Mnogi manipulatori imaju potrebu da zastrašuju svoje partnere i da ih drže u podređenom položaju, kako bi oni od njih bili zavisni i kako ih ne bi napustili. Imali ste iskustva sa time ako su vam ikad upućene rečenice poput: „Nikad te niko neće voleti kao ja”, „Niko te osim mene ne bi trpeo” i „Ja sam najbolje što ti se u životu desilo”.

Ono što je kod gaslightinga poseban izazov za žrtvu jeste oporavak od prekida odnosa sa manipulatorom. Ljudi u ovoj fazi mogu biti skloni negiranju, što se može dešavati i nakon što je veza završena. Potrebno je vreme da se kockice slože i tokom tog vremena, osoba može delovati nesvesno onoga što joj se dešavalo. Ona, prirodno, može imati teškoće u poimanju jedne te iste osobe i kao objekta ljubavi i kao zlostavljača. Kada otkrije da je žrtva manipulacije, nije u stanju da vidi svog dotadašnjeg partnera samo kao zlostavljača, već kod njega ili nje vidi i sve one lepe, pozitivne stvari (kojih ima ili ih je makar bilo).

To može delovati čudno nekome ko je posmatra sa strane, ali to je zato što je potrebno vreme da se žrtva oslobodi negativnog uticaja zlostavljača. Taj uticaj može biti prisutan čak i neko vreme nakon što je kontakt između žrtve i zlostavljača prekinut.

Šta ako ste žrtva gaslightinga?

Ukoliko ste vi, ili neko koga poznajete, žrtve gaslightinga, postoje određene stvari koje možete učiniti kako biste se zaštitili, odnosno ograničili i uklonili dalji negativan uticaj koji manipulator ima.

Na prvom mestu, važno je znati prepoznati ponašanja koja odgovaraju gaslightingu. Istini za volju, uopšte nije najteže prepoznati ih kao takve, već priznati da su ona to što jesu. Dakle, ako ste izmanipulisani da osećate sram, na prvom mestu treba da znate da taj sram ne pripada vama, odnosno da je on alat, instrument za nečije dolaženje do cilja.

Drugi podjednako važan korak je potražiti pomoć! Veoma je važno imati sistem podrške, koji se sastoji od ljudi koji vam veruju i kojima verujete vi. Oni će biti vaša ogledala za proveru realnosti sve dok traje proces odvezivanja od gaslightera. To je razlog zašto su manipulatori toliko očajni da izoluju svoje žrtve; zato što je dobra socijalna podrška za žrtvu od kritičnog značaja za njihovo izbavljenje.

Nakon što shvatite šta se dešava i potražite pomoć od bliskih ljudi, važno je odvojiti se i od zlostavljača, najpre fizički, a potom i emocionalno. To je jedini način da započne proces oporavka. U ovoj fazi se preispituje ličnost manipulatora, razmišlja se da li je to promenljivo ili ne i slično. Da bi se zlostavljač promenio, potrebna je enormna količina spremnosti za njegove strane da se promeni. To se nikad ne dešava preko noći i ne dešava se samo od sebe. Najveći problem sa zlostavljačima je što neretko dolaze iz redova zavisnika ili poremećaja ličnosti, što promenu za njih čini veoma teškom.

Kada žrtva gaslightinga izađe iz faze poricanja, može osećati potrebu da izmeni prošlost. To je zato što može postati previše samokritična ili podozriva („Kako je moguće da se MENI ovo desilo?!”). To može da uspori oporavak i zato je važno ukazivati na to da se zlostavljanje može desiti svakome, da ono nije znak slabosti karaktera onome kome se dešava i da je najbolji lek razvijanje vere u sebe i svoje kapacitete, kao i razvijanje kapaciteta za učenje na prethodnim negativnim iskustvima. U svim ovim procesima, psihoterapija može imati odlučujuću ulogu za integraciju iskustva gaslightinga u iskustvo osobe i izgradnju života koji će biti usmeren ka vedr(ij)oj budućnosti.

Reference:
Lancer, D. (2018). How to Know If You’re a Victim of Gaslighting. Preuzeto 19. aprila 2108. sa https://www.psychologytoday.com/us/blog/toxic-relationships/201801/how-know-if-youre-victim-gaslighting

Sarkis, S. (2017). 11 Warning Signs of Gaslighting. Preuzeto 19. aprila 2018 sa https://www.psychologytoday.com/us/blog/toxic-relationships/201801/how-know-if-youre-victim-gaslighting

Autor: Ina Borenović izvor:psihoverzum.com

Original tekst OVDE


Dodajte komentar:

Vaš komentar je uspešno poslat i biće objavljen nakon odobrenja.
Dogodila se greška prilikom slanja komentara. Molimo pokušajte kasnije.