Teritorija naselja Brus ima složenu strukturu geopotencijala. Sa aspekta razvoja njihova vrednost i značaj pokazuje izrazitu istorijsku promenljivost. Lečilišne i rekreativne bazne funkcije kao determinante razvoja naselja Brus kontinuirano su prisutne, u većoj ili manjoj meri, od četvrte decenije XX veka.
Zahvaljujući dugoj tradiciji i relevantnim potencijalima Brus poseduje objektivne mogućnosti perspektivnog razvoja kao banjskog i klimatskog centra. Po svom potencijalnom značaju ističe se izvor termomineralne vode - ”Bruska banja”.
Osnovne predispozicije za razvoj Brusa kao banjskog i klimatskog centra
U Srbiji je malo naselja koja su tokom, relativno kratkog savremenog, morfo-fizionomskog razvoja sa svojom teritorijom, a posebno vodotokovima i hidrotehničkim objektima ostvarili takvu simbiozu kao Brus. Zato se za njega često i kaže da je naselje na dve reke i tri sprata. Ova spratnost je predodređena akumulativnim i eroziono-denudacionim nivoima (2-10, 40, 60-100 m relativne visine), naročito izraženim na desnoj dolinskoj strani Rasine.
Takođe, pogodnosti Brusa su i u njegovoj zdravstveno-lečilišnoj i turističko-rekreativnoj tradiciji i brojnim i raznovrsnim motivi-ma potencijalne valorizacije.
Brus je još 1934. godine proglašen za vazdušnu banju (banjsko-klimatsko lečilište i oporavilište). Tada je na periferiji ondašnjeg naselja, na padinama Rosulja, sagrađeno Državno dečje oporavilište, kod mesnog stanovništva poznatije kao ”Sanatorijum”, kapaciteta 100 ležajeva. U to vreme Brus ima i kružnu Turističku stazu. Ona je, od nekadanašnje Fabrike uređaja i delova (FUD) vodila levom obalom reke Rasine (Kobiljački put), a zatim preko nje zapadno u pravcu Žiljaka i starog hrasta na Rosuljama prema prostoru današnje ”Bruske banje” i Doma zdravlja na početnu poziciju.
U proteklom periodu u sklopu urbane teritorije Brusa, na različitim lokacijama, formirano je (morfo-fizionomski i sadržajno) nekoliko turističko rekreativnih punktova koji se uslovno mogu povezati u jedinstvenu sportsko-rekreativno-turističku zonu.
Na severozapadnoj periferiji naselja je zona u sklopu koje postoji veći broj sadržaja (bazeni, povremena akumulacija, odmarališta, fudba-lski tereni i dr.).
Objekat ”Agroeksport” je jedno od dva odmarališta ove zone Brusa. Izgrađen je pored Rasine, na njenoj desnoj obali, iznad povremenog akumulacionog jezera. Poseduje 45 ležajeva, kuhinju, rest-oran, letnju terasu, sopstveni parking prostor i dr.
Drugo odmaralište (”Vračar”) smešteno je na potesu Rosulje iznan centralnog dela naselja u gustoj šumi crnog bora. Vlasništvo je istoimene beogradske opštine i raspolaže sa 130 ležajeva. Služilo je mahom za rekreativnu nastavu učenika osnovnih škola.
Sa desne strane Rasine, u tektonsko-erozivnom proširenju, je bazen olimpijskih razmera, a u neposrednoj blizini i tzv. mali bazen. Vodom se snabdevaju gravitaciono sa veštačkog zagata neposredno sa Rasine. Osim za potrebe rekreacije ispunjava uslove i za plivačka i druga takmičenja na vodi (ima veliku i malu skakaonicu).
Sa desne strane puta koji vodi u pravcu Željina i Mitrovog polja izgrađeni su fudbalski tereni (glavni sa tribinama i pomoćni) sa pratećim sadržajima.
Iza brane na Rasini, neposredno ispod objekta ”Agroeksport”, (prosečan godišnji proticaj - 2,4 m3/sek), povremeno se, po potrebi, formira akumulacija duga 2 km i široka u proseku do 100 m.
Ova sportsko-turističko-rekreativna zona preko pomenutog prostora Rosulje nadovezuje se na sportske i rekreacione terene u okviru kompleksa školskog centra. To su pre svega dve sportske hale, od kojih jedna veća sa tribinama, i veći broj otvorenih terena za rukomet, odbojku, košarku, mali fudbal i dr.
U neposrednoj blizini, sa leve strane Graševačke reke je i bušotina (1/83 – Graševačka reka) sa samoizlivom termomineralne vode. Ona je, tokom protekle dve decenije, u lokalnom stanovništvu afirmisana kao ”Bruska banja”.
Sa desne strane Rasine, pored Autobuske stanice i prostora tzv. Buvlje pijace izgrađen je kompleks teniskih terena. Njihova uređenost i opremljenost omogućava celodnevno korišćenje. U njihovoj neposrednoj zoni realizuju se pokušaji dubinskog strukturnog bušenja sa ciljem dobijanja izvorišta termalne ili mineralne vode koje bi u perspektivi bilo uključeno u ponudu ovog sportsko-rekreativnog punkta, ali i Brusa u celini.
Vodeća organizacija u oblasti ugostiteljstva je TUP ”Zvezda” sa istoimenim hotelom lociranim na centralnom gradskom trgu u zoni ukrštanja primarnih saobraćajnica. On raspolaže sa 145 ležajeva i opremljen je pratećim sadržajima: kuhinja, dva restorana, terasa, disko-klub i drugo.
”Bruska banja” je jedan od četiri značajnija termomineralna izvora na teritoriji opštine Brus. Locirana je u neposrednoj zoni centralnog dela gradskog naselja, na niskoj terasi sa leve strane Graševačke reke, na nadmorskoj visini od 423 m. Osnovna hidrogeološka istraživanja na ovom lokalitetu, po površini i dubini, vršena su u dve faze tokom 1982. i 1983. godine.
U prvoj fazi, tokom 1982. godine, urađena je bušotina dubine 320 m, kao i njena hidrohemijska i hidrodinamička ispitivanja. U drugoj fazi, tokom 1983. godine nastavljeno je bušenje (bušotina br. 1/83 Brus – Graševačka reka) do dubine od 700 m, a izvršena su i hidrohemijska i geofizička istraživanja i testiranje bušotine i samoizliva (RGF - Institut za hidrogeologiju, 2004).
U periodu 1998-2003. godine praćen je režim izdašnosti samoizliva i utvrđeno je da se isti kretao u rasponu od 4,9 - 5,1 l/s, sa temperaturom vode od 27,2 - 27,6 oC. Na osnovu relativno konstantnog kretanja izdašnosti i temperature utvrđen je stabilan režim izvorišta. Značajna komponenta režima je i sadržaj slobodnih gasova, odnosno pritisak pod kojim ističu termomineralne vode od 1,7 bara.
Tokom oktobra 2003. godine izvedeni su i radovi na uređenju izvorišta. Zamenjena je stara i montirana nova ”glava” bušotine od prohrom čelika standarda AISI 304 sa manometrom i pripadajućom opremom.
Po hemijskom sastavu vode ovog termomineralnog izvorišta pripadaju hidrokarbonatno – natrijumskom (HCO3 – Na) tipu voda#.
Na osnovu većeg broja analiza utvrđeno je da u katjonskom sastavu dominiraju joni natrijuma (Na+) sa sadržajem od 359-371,9 mg/l, tj. oko 88% ekv. Na drugom mestu su joni kalcijuma (Ca 2+) i magnezijuma (Mg 2+). Vrednost za kalcijum (Ca2+) kreće se u rasponu od 12,8-25,63 mg/l tj. oko 6% ekv, a za magnezijum (Mg2+) od 11,8-16,9 mg/l, odnosno oko 5% ekv. U anjonskom sastavu dominiraju joni hidrokarbonata (HCO3-) sa sadržajem od 866,2-1100 mg/l, odnosno oko 93% ekv. Hloridni joni (Cl-) su određeni u sadržajima od 20,39-23,8 mg/l, ili oko 3% ekv, dok su sulfatni joni (SO4 2-) zastupljeni u količinama od 2-45,76 mg/l, odnosno oko 4% ekv. Utvrđeno prisustvo povišenog sadržaja fluorida (F-) (1,9-2,35 mg/l) ove vode, na osnovu Pravilnika o kvalitetu prirodnih mineralnih voda (Sl. list SRJ, 45/93), svrstava u fluorne vode.
Među katjonima sa preko 20% ekv. zastupljen je samo natrijum jon (Na+) sa 80,9595% ekv, dok je kod anjona to samo hidrokarbonatni jon (HCO3-) sa 84,24% ekv.
Po ovom kriterijumu, voda je svrstana u kategoriju natrijum – hidrokarbonatnih (NaHCO3), slabo sulfidnih hipotermi.
Na osnovu hemijskih i fizičkih osobina ova termomineralna voda može se upotrebljavati pijenjem, kao dopunsko sredstvo lečenja kod sledećih hroničnih oboljenja:
- hronični gastritis i duodenitis,
- funkcionalna oboljenja želuca i creva,
- hronični nekalkulozni holecistitis
- oboljenja bubrega i mokraćnih puteva
- mikrolitijaza
- litijaza sa mogućnošću spontanog izbacivanja kalkulusa
- stanja posle hiruškog odstranjivanja kamena iz mokraćnih puteva.# Na osnovu rezultata fizičko-hemijskih istraživanja i Pravilnika o kvalitetu voda prirodnih mineralnih voda (Sl. List SRJ br. 45/93) ove vode su svrstane u prirodne termomineralne, natrijumske, fluorne vode.
Zaključak
U relativno kratkom vremenskom periodu, od samo dve decenije, turizam u izvesnom smislu postaje novo (reafirmisano) prepoznatljivo, obeležje opštine Brus. Takođe, neosporno je da potencijali samog naselja Brus i zavidna lečilišna i turistička tradicija pretstavljaju relevantne faktore za njegov podsticajni razvoj kao banjskog i klimatskog centra. Ovo je naročito značajno u prisutnim uslovima dugovremene stagnacije i zamiranja pojedinih nosećih privrednih delatnosti (industrija i poljoprivreda). Turizam bi time dobio ulogu pokretača i nove razvojne šanse sveukupnog ekonomsko-geografskog razvoja.
Zato je u budućem periodu nužno da se potencijalan razvoj Brusa kao banjskog i klimatskog centra iskoristi i kao impuls prostornom i naseobinskom planiranju opštine i daljem urbanističkom razvoju i uređenju naselja Brus.
Buduću razvojnu politiku treba usmeravati na valorizaciju potencijala samog naselja: položaja (tranzitnost - Kopaonik, Mitrovo polje), prirodnih datosti (očuvana priroda, dva veća vodotoka, akumulacija, termalni i mineralni izvori), skladnog ambijenta, izgrađenih objekata (sportske hale visokog kvaliteta, bazen, različiti sportski tereni) receptivnih kapaciteta (odmarališta, sanatorijum, hotel, naselje omladinskih radnih akcija, domaća radinost), manifestacije, istorijske, etnografske i druge vrednosti.
Rad "Brus kao potencijalni banjski i klimatski centar" objavljen je 2006. godine u: Zbornik radova Banjska i klimatska mesta Srbije, APPS i Geografski fakultet Beograd str. 423-432. Autori: dr Miroljub A. Milinčić, mr Dragan Nešić
tekst priredio Nenad Miljković