Brus panorama0920
Teritorija naselja Brus ima složenu strukturu geopotencijala. Sa aspekta razvoja njihova vrednost i značaj pokazuje izrazitu istorijsku promenljivost. Lečilišne i rekreativne bazne funkcije kao determinante razvoja naselja Brus kontinuirano su prisutne, u većoj ili manjoj meri, od četvrte decenije XX veka.

Zahvaljujući dugoj tradiciji i relevantnim potencijalima Brus poseduje objektivne mogućnosti perspektivnog razvoja kao banjskog i klimatskog centra. Po svom potencijalnom značaju ističe se izvor termomineralne vode - ”Bruska banja”.

Osnovne predispozicije za razvoj Brusa kao banjskog i klimatskog centra

U Srbiji je malo naselja koja su tokom, relativno kratkog savremenog, morfo-fizionomskog razvoja sa svojom teritorijom, a posebno vodotokovima i hidrotehničkim objektima ostvarili takvu simbiozu kao Brus. Zato se za njega često i kaže da je naselje na dve reke i tri sprata. Ova spratnost je predodređena akumulativnim i eroziono-denudacionim nivoima (2-10, 40, 60-100 m relativne visine), naročito izraženim na desnoj dolinskoj strani Rasine.

Takođe, pogodnosti Brusa su i u njegovoj zdravstveno-lečilišnoj i turističko-rekreativnoj tradiciji i brojnim i raznovrsnim motivi-ma potencijalne valorizacije.

Brus je još 1934. godine proglašen za vazdušnu banju (banjsko-klimatsko lečilište i oporavilište). Tada je na periferiji ondašnjeg naselja, na padinama Rosulja, sagrađeno Državno dečje oporavilište, kod mesnog stanovništva poznatije kao ”Sanatorijum”, kapaciteta 100 ležajeva. U to vreme Brus ima i kružnu Turističku stazu. Ona je, od nekadanašnje Fabrike uređaja i delova (FUD) vodila levom obalom reke Rasine (Kobiljački put), a zatim preko nje zapadno u pravcu Žiljaka i starog hrasta na Rosuljama prema prostoru današnje ”Bruske banje” i Doma zdravlja na početnu poziciju.

U proteklom periodu u sklopu urbane teritorije Brusa, na različitim lokacijama, formirano je (morfo-fizionomski i sadržajno) nekoliko turističko rekreativnih punktova koji se uslovno mogu povezati u jedinstvenu sportsko-rekreativno-turističku zonu.

Na severozapadnoj periferiji naselja je zona u sklopu koje postoji veći broj sadržaja (bazeni, povremena akumulacija, odmarališta, fudba-lski tereni i dr.).

Objekat ”Agroeksport” je jedno od dva odmarališta ove zone Brusa. Izgrađen je pored Rasine, na njenoj desnoj obali, iznad povremenog akumulacionog jezera. Poseduje 45 ležajeva, kuhinju, rest-oran, letnju terasu, sopstveni parking prostor i dr.

Drugo odmaralište (”Vračar”) smešteno je na potesu Rosulje iznan centralnog dela naselja u gustoj šumi crnog bora. Vlasništvo je istoimene beogradske opštine i raspolaže sa 130 ležajeva. Služilo je mahom za rekreativnu nastavu učenika osnovnih škola.

Sa desne strane Rasine, u tektonsko-erozivnom proširenju, je bazen olimpijskih razmera, a u neposrednoj blizini i tzv. mali bazen. Vodom se snabdevaju gravitaciono sa veštačkog zagata neposredno sa Rasine. Osim za potrebe rekreacije ispunjava uslove i za plivačka i druga takmičenja na vodi (ima veliku i malu skakaonicu).

Sa desne strane puta koji vodi u pravcu Željina i Mitrovog polja izgrađeni su fudbalski tereni (glavni sa tribinama i pomoćni) sa pratećim sadržajima.

Iza brane na Rasini, neposredno ispod objekta ”Agroeksport”, (prosečan godišnji proticaj - 2,4 m3/sek), povremeno se, po potrebi, formira akumulacija duga 2 km i široka u proseku do 100 m.

Ova sportsko-turističko-rekreativna zona preko pomenutog prostora Rosulje nadovezuje se na sportske i rekreacione terene u okviru kompleksa školskog centra. To su pre svega dve sportske hale, od kojih jedna veća sa tribinama, i veći broj otvorenih terena za rukomet, odbojku, košarku, mali fudbal i dr.

U neposrednoj blizini, sa leve strane Graševačke reke je i bušotina (1/83 – Graševačka reka) sa samoizlivom termomineralne vode. Ona je, tokom protekle dve decenije, u lokalnom stanovništvu afirmisana kao ”Bruska banja”.

Sa desne strane Rasine, pored Autobuske stanice i prostora tzv. Buvlje pijace izgrađen je kompleks teniskih terena. Njihova uređenost i opremljenost omogućava celodnevno korišćenje. U njihovoj neposrednoj zoni realizuju se pokušaji dubinskog strukturnog bušenja sa ciljem dobijanja izvorišta termalne ili mineralne vode koje bi u perspektivi bilo uključeno u ponudu ovog sportsko-rekreativnog punkta, ali i Brusa u celini.

Vodeća organizacija u oblasti ugostiteljstva je TUP ”Zvezda” sa istoimenim hotelom lociranim na centralnom gradskom trgu u zoni ukrštanja primarnih saobraćajnica. On raspolaže sa 145 ležajeva i opremljen je pratećim sadržajima: kuhinja, dva restorana, terasa, disko-klub i drugo.

”Bruska banja” je jedan od četiri značajnija termomineralna izvora na teritoriji opštine Brus. Locirana je u neposrednoj zoni centralnog dela gradskog naselja, na niskoj terasi sa leve strane Graševačke reke, na nadmorskoj visini od 423 m. Osnovna hidrogeološka istraživanja na ovom lokalitetu, po površini i dubini, vršena su u dve faze tokom 1982. i 1983. godine.

U prvoj fazi, tokom 1982. godine, urađena je bušotina dubine 320 m, kao i njena hidrohemijska i hidrodinamička ispitivanja. U drugoj fazi, tokom 1983. godine nastavljeno je bušenje (bušotina br. 1/83 Brus – Graševačka reka) do dubine od 700 m, a izvršena su i hidrohemijska i geofizička istraživanja i testiranje bušotine i samoizliva (RGF - Institut za hidrogeologiju, 2004).

U periodu 1998-2003. godine praćen je režim izdašnosti samoizliva i utvrđeno je da se isti kretao u rasponu od 4,9 - 5,1 l/s, sa temperaturom vode od 27,2 - 27,6 oC. Na osnovu relativno konstantnog kretanja izdašnosti i temperature utvrđen je stabilan režim izvorišta. Značajna komponenta režima je i sadržaj slobodnih gasova, odnosno pritisak pod kojim ističu termomineralne vode od 1,7 bara.

Tokom oktobra 2003. godine izvedeni su i radovi na uređenju izvorišta. Zamenjena je stara i montirana nova ”glava” bušotine od prohrom čelika standarda AISI 304 sa manometrom i pripadajućom opremom.

Po hemijskom sastavu vode ovog termomineralnog izvorišta pripadaju hidrokarbonatno – natrijumskom (HCO3 – Na) tipu voda#.

Na osnovu većeg broja analiza utvrđeno je da u katjonskom sastavu dominiraju joni natrijuma (Na+) sa sadržajem od 359-371,9 mg/l, tj. oko 88% ekv. Na drugom mestu su joni kalcijuma (Ca 2+) i magnezijuma (Mg 2+). Vrednost za kalcijum (Ca2+) kreće se u rasponu od 12,8-25,63 mg/l tj. oko 6% ekv, a za magnezijum (Mg2+) od 11,8-16,9 mg/l, odnosno oko 5% ekv. U anjonskom sastavu dominiraju joni hidrokarbonata (HCO3-) sa sadržajem od 866,2-1100 mg/l, odnosno oko 93% ekv. Hloridni joni (Cl-) su određeni u sadržajima od 20,39-23,8 mg/l, ili oko 3% ekv, dok su sulfatni joni (SO4 2-) zastupljeni u količinama od 2-45,76 mg/l, odnosno oko 4% ekv. Utvrđeno prisustvo povišenog sadržaja fluorida (F-) (1,9-2,35 mg/l) ove vode, na osnovu Pravilnika o kvalitetu prirodnih mineralnih voda (Sl. list SRJ, 45/93), svrstava u fluorne vode.

Među katjonima sa preko 20% ekv. zastupljen je samo natrijum jon (Na+) sa 80,9595% ekv, dok je kod anjona to samo hidrokarbonatni jon (HCO3-) sa 84,24% ekv.

Po ovom kriterijumu, voda je svrstana u kategoriju natrijum – hidrokarbonatnih (NaHCO3), slabo sulfidnih hipotermi.

Na osnovu hemijskih i fizičkih osobina ova termomineralna voda može se upotrebljavati pijenjem, kao dopunsko sredstvo lečenja kod sledećih hroničnih oboljenja:
- hronični gastritis i duodenitis,
- funkcionalna oboljenja želuca i creva,
- hronični nekalkulozni holecistitis
- oboljenja bubrega i mokraćnih puteva
- mikrolitijaza
- litijaza sa mogućnošću spontanog izbacivanja kalkulusa
- stanja posle hiruškog odstranjivanja kamena iz mokraćnih puteva.

# Na osnovu rezultata fizičko-hemijskih istraživanja i Pravilnika o kvalitetu voda prirodnih mineralnih voda (Sl. List SRJ br. 45/93) ove vode su svrstane u prirodne termomineralne, natrijumske, fluorne vode.

Zaključak

U relativno kratkom vremenskom periodu, od samo dve decenije, turizam u izvesnom smislu postaje novo (reafirmisano) prepoznatljivo, obeležje opštine Brus. Takođe, neosporno je da potencijali samog naselja Brus i zavidna lečilišna i turistička tradicija pretstavljaju relevantne faktore za njegov podsticajni razvoj kao banjskog i klimatskog centra. Ovo je naročito značajno u prisutnim uslovima dugovremene stagnacije i zamiranja pojedinih nosećih privrednih delatnosti (industrija i poljoprivreda). Turizam bi time dobio ulogu pokretača i nove razvojne šanse sveukupnog ekonomsko-geografskog razvoja.

Zato je u budućem periodu nužno da se potencijalan razvoj Brusa kao banjskog i klimatskog centra iskoristi i kao impuls prostornom i naseobinskom planiranju opštine i daljem urbanističkom razvoju i uređenju naselja Brus.

Buduću razvojnu politiku treba usmeravati na valorizaciju potencijala samog naselja: položaja (tranzitnost - Kopaonik, Mitrovo polje), prirodnih datosti (očuvana priroda, dva veća vodotoka, akumulacija, termalni i mineralni izvori), skladnog ambijenta, izgrađenih objekata (sportske hale visokog kvaliteta, bazen, različiti sportski tereni) receptivnih kapaciteta (odmarališta, sanatorijum, hotel, naselje omladinskih radnih akcija, domaća radinost), manifestacije, istorijske, etnografske i druge vrednosti. 

Rad "Brus kao potencijalni banjski i klimatski centar" objavljen je 2006. godine u: Zbornik radova Banjska i klimatska mesta Srbije, APPS i Geografski fakultet Beograd str. 423-432. Autori: dr Miroljub A. Milinčić, mr Dragan Nešić
tekst priredio Nenad Miljković



Dodajte komentar:

Vaš komentar je uspešno poslat i biće objavljen nakon odobrenja.
Dogodila se greška prilikom slanja komentara. Molimo pokušajte kasnije.
Милун 143588980
Брус као ваздушна бања-по нарочито зими!
| 0 0
Sale 143713241
Dragi moj Neskens i ostali brusjani,
Lep tekst ali na žalost samo tekst. Naš Brus leži na dve prelepe reke koje smo uništili i zapustili da treba da nas je sramota. Agroeksport odmaralište i Vračar su odavno sve drugo samo ne ono čemu su nekada služili. Sada su to samo puste građevine, napuštene od svih. Akumulacija ispod Agroeksporta je puna ali puna mulja, izrasle šume u koritu reke, granja i balvana nagomilanih od poplava pre ko zna koliko godina, jabučnjak okovan žbunjem i ko zna kakvim biljkama i zmijama ostavljen na milost i nemilost vremenu koje dolazi. Bruska banja je milimetar napredovala od onomad kad su Buca Pavlović i Duško Radulović izbušili taj termalni izvor. Sve ostalo su pusti snovi i nadanja. Hotel Zvezda je napušteni i zaboravljeni objekat. Od hotela B kategorije postao bivše konačište. A tek je smešna i tužna priča o kompleksu teniskih terena. Nema toga ljudi moji. Pokušao nekad jedan čovek ali nije se pelcer primio. Jedina svetla tačka je bazen i donekle šetalište i fudbalski tereni. Ali bojim se da će i to prekriti mahovina ako se nastavi sa nedomaćinskim odnosom pre svega korisnika ovih sadržaja a takođe i onih koji gazduju. Lepo su profa Milinčić i dr Nešić ovo napisali. Ocena 10. Ali da je ovo u Švajcarskoj ili barem Sloveniji bilo bi to banjsko i klimatsko lečilište. Ovako, bojim se da će pre biti mesto kroz koje prolaze oni koji idu na Kopaonik. Više od svega bih voleo da sam u krivu jer ovde su živeli moji preci, ovde zivim ja i ovde bih voleo da dolazi i bitiše moje dete, kolege, prijatelji i da sa ponosom kažem kako je sve ovo što su ova dva čoveka napisala jedna lepa istina. A da li je tako?
| 3 -1
Игор 204902858
Ретко које место има такав географски положај и такви микроклиму Пуно сам путовао по нашој лепој отаџбини Србији али такву климу, рељеф , две реке и околна брда са залеђем Копаоника на југу и југозападу и Жупе на северу нема ни једно место . Ни једно ! Удахните бруску ваздух по снежном јануарском дану . Као стакло је и тај мирис који он има се не може описати ! И нигде га нисам осетио у јануару само у Брусу и околини. Брусјани су навикли па нису ни свесни у каквом рају на земљи живе.
| 6 0
Milica Brus 294051440
Za mesec dana svakodnevnog kupanja u bazenu nestaju bolovi u zglobovima. Provereno.
| 3 0
Facebook - BrusONLINE
YouTube - BrusONLINE